• zstela

Pasmine- Bradati škotski ovčar


Pasmine- Bradati škotski ovčar


OSOBINE


Podrijetlo: Škotska

Težina: 18-27 kg

Visina: 53-56 cm (mužjaci); 51-56 cm (ženke)

Dlaka: duga

Boja: crna, plava, smeđa, svijetlosmeđa s bijelim područjima


PODRIJETLO



Bradati škotski ovčar jedna je od najstarijih pasmina na području Britanije koji postoji već stoljećima kao pomoć poljoprivrednicima. Oni su brinuli da ova pasmina u svojim križanjima zadrži dobre radne sposobnosti, ali nisu zapisivali otkada ona datira, no vjeruje se da je poljski trgovac došao u Škotsku u 16. stoljeću i zamijenio par poljskih nizinskih ovčara za drugu robu. Oni su se tada križali s domaćim škotskim ovčarima i tako je nastao bradati škotski ovčar. Najraniji slikovni prikazi ove pasmine pretpostavlja se da su iz 1771. na slikama Gainsborougha. Tijekom povijesti bradati škotski ovčari bili su popularni kao radni psi, ali i izložbeni psi. Nisu dugo imali standard pasmine, a održavali su se u društvu pastira koji su ih uzgajali i cijenili zbog pomoći u čuvanju stada. Za razvoj modernih jedinki ove pasmine zaslužan je G. O. Willson koji ih je počeo uzgajati nakon kraja Drugog svjetskog rata.


KARAKTER


Bradati škotski ovčari su pametni, snalažljivi i samopouzdani psi. Ljudi ih vole jer su živahnog karaktera i zabavni su, ali kad je u pitanju dresura mogu se nastaviti zabavljati i biti samovoljni i neovisni te ne slušati naredbe trenera. Dresuru bi trebalo započeti što ranije i tako će se postići najbolji rezultati. Najbolje reagiraju na pohvale i nagrade, a kazne i negativno okruženje prilikom dresure mogu samo odmoći. Vole djecu i rado će se igrati s njima te svoju radost prenositi na njih. Kada se odabire štene ove pasmine, važno je znati da se neke crte ličnosti mogu od najranijih dana primijetiti, stoga je idealno štene ono koje se lijepo ponaša, znatiželjno je i razigrano, spremno prići ljudima i držati ih se. Štenad koja se tuče s ostalima u leglu ili ona koja se skriva u kutu mogu biti problematična i teža za socijalizaciju i dresuru. Karakterno se bradati škotski ovčari mogu podijeliti u dvije skupine. Ona čije su jedinke glasne, živahne i često uzbuđene te one čije su jedinke tihe i mirne.


IZGLED


Jedinke ove pasmine najčešće su visine od 51 cm do 56 cm, a težine 18-27 kg. Dlaka je duga, ravna, oštra, jaka i čupava s vanjske strane, a poddlaka je mekana i krznena, a može biti crne, plave, smeđe ili svijetlosmeđe boje s bijelim područjima. Neke jedinke imaju gen za sijedenje, pa stoga kako stare, tako im dlaka blijedi, a to započinje nakon jedne godine starosti. Štene koje je crne boje može tijekom života doći do bile koje nijanse sive, smeđi će prijeći u svijetlosmeđu, a plavi će biti u nijansama tamne do svijetle. Psi koji nemaju gen za sijede će ostati cijelog života iste boje. Bijela boja se na tijelu može pojaviti samo na licu, na vrhu repa, na prsima, nogama, stopalima i oko vrata. Područja u boji se pojavljuju na obrvama, unutar ušiju, na obrazima, ispod korijena repa i na nogama.




ZDRAVLJE I BRIGA


Bradati škotski ovčari su generalno zdrava pasmina pasa, ali skloniji su određenim bolestima kojih treba biti svjestan kao vlasnik. Moguće su alergije na određenu hranu i kontaktne alergije. Liječe se tako što se utvrđuje uzrok alergije i miče se iz prehrane ili okoline psa. Moguće su i inhalacijske alergije koje se najčešće liječe lijekovima koji ovise o težini alergije. Moguća je hipotireoza što je smanjena razina hormona štitnjače. Psi tada mogu postati pretili, ponašati se otuđeno, imati obješene kapke i biti umorni i bezvoljni. Psi mogu razviti i degenerativni poremećaj oka koji na kraju uzrokuje sljepoću zbog gubitka fotoreceptora na stražnjem dijelu oka, a to je progresivna atrofija mrežnice.


Ovo je pasmina kojoj je nužno omogućiti boravak i na otvorenom i na zatvorenom prostoru. Mora imati dvorište ili neki drugi prostor na kom se može istrčati. Samo život u stanu ili u kući nije povoljan za bradate škotske ovčare. Dovoljno im je nekoliko šetnji dnevno ili svakodnevno igranje loptom. Zbog svoje duljine dlaka ove pasmine sklona je petljanju i treba je četkati bar jednom tjedno s četkama koje raščešljavaju više zapetljanu dlaku. Ako se naiđe na veći čvor, trebalo bi ga poprskati sredstvom protiv zapetljavanja i nježno ga raspetljati prstima sve dok ne bi se moglo nesmetano proći češljem. Četkanje može trajati od pola sata do sat, a kupati bi bradate škotske ovčare trebalo po potrebi.

6 views