U ovom postu informirat ćemo vas o temi od iznimne važnosti. Cijepljenje pasa i mačaka, baš kao i cijepljenje ljudi neizostavan je dio života vaših ljubimaca. Ono pomaže da ih zaštitimo i jedno je od najvažnijih oblika prevencije bolesti. Sve potrebne informacije saznati ćete od vašeg veterinara, ali mi smo ovdje da vam razjasnimo kako točno cjepiva funkcioniraju, koje su razlike između cjepiva za mačke i za pse te u kojoj dobi vašeg ljubimca je potrebno primiti koje cjepivo.
Cjepiva pomažu u prevenciji mnogih bolesti koje pogađaju kućne ljubimce. Cijepljenje vašeg ljubimca smatra se jednim od najlakših načina da mu pomognete da živi dug i zdrav život. Ne samo da postoje različita cjepiva za različite bolesti, postoje različite vrste i kombinacije cjepiva. Cijepljenje je postupak koji ima rizike i koristi koje je potrebno odvagnuti za svakog ljubimca u odnosu na njegov način života i zdravlje. Vaš veterinar može odrediti režim cijepljenja koji će pružiti najsigurniju i najbolju zaštitu za vašeg psa ili mačku.
Kako cjepivo funkcionira?
Cjepiva pomažu pripremiti imunološki sustav tijela za borbu protiv invazije organizama koji uzrokuju bolesti. Cjepiva sadrže antigene, koji imunološkom sustavu izgledaju kao organizam koji uzrokuje bolest, ali zapravo ne uzrokuju bolest, već „glume“ uzročnika. Kada se cjepivo unese u tijelo, imunološki sustav se blago stimulira. Ako kućni ljubimac ikad bude izložen pravoj bolesti, njegov je imunološki sustav sada spreman prepoznati je i u potpunosti se boriti protiv nje ili smanjiti ozbiljnost bolesti.
Cjepiva su vrlo važna za upravljanje zdravljem vašeg ljubimca. Međutim, ne mora se svaki kućni ljubimac cijepiti protiv svake bolesti. Vrlo je važno sa svojim veterinarom razgovarati o protokolu cijepljenja koji je prikladan za vašeg ljubimca. Čimbenici koje treba ispitati uključuju dob, povijest bolesti, okoliš, putne navike i način života. Većina veterinara toplo preporučuje davanje osnovnih cjepiva zdravim kućnim ljubimcima.
Koja cjepiva su obavezna, a koja se preporučuju?
Obavezna cjepiva se smatraju vitalnim za sve kućne ljubimce na temelju rizika od izloženosti, ozbiljnosti bolesti ili prijenosa na ljude.
Za pse: Cjepiva protiv parvovirusa, štenećaka, psećeg hepatitisa, leptospiroze i bjesnoće smatraju se temeljnim cjepivima.
Neobavezna cjepiva daju se ovisno o riziku izlaganja psa. To uključuje cjepiva protiv bakterija Bordetella bronchiseptica, Lymeove bolesti, piroplazmoze i zaraznog kašlja.
Za mačke: Cjepiva za panleukopeniju (mačja kuga), mačja gripa (kalicivirus), mačji herpesvirus tip I (rinotraheitis) i bjesnoću smatraju se temeljnim cjepivima.
Neobavezna cjepiva daju se ovisno o načinu života mačke; to uključuje cjepiva za virus mačje leukemije, Bordetellu, klamidijsku gripu (Chlamydophila felis), FIP (mačji zarazni peritonitis) i virus mačje imunodeficijencije (mačja sida).
NAGLAŠAVAMO: vaš veterinar najbolje će procijeniti koja neobavezna cjepiva su potrebna vašim ljubimcima.
Kada i koliko često cijepiti mačke i pse?
Vaš veterinar može najbolje odrediti raspored cijepljenja za vašeg ljubimca. To ovisi o vrsti cjepiva, dobi vašeg ljubimca, povijesti bolesti, okolini i načinu života.
Za štence: Ako njegova majka ima zdrav imunološki sustav, štene će najvjerojatnije dobiti antitijela u majčinom mlijeku tijekom dojenja. Štenci bi trebali primiti seriju cijepljenja počevši od šest do osam tjedana starosti. Veterinar bi trebao primijeniti najmanje tri cijepljenja u razmacima od tri do četiri tjedna. Konačnu dozu treba primijeniti u dobi od 16 tjedana.
Za odrasle pse: Neki odrasli psi mogu primati određena cjepiva godišnje, dok se druga cjepiva mogu davati svake tri godine ili dulje.
Za mačiće: Mačići automatski primaju antitijela u mlijeku koje njihova majka proizvodi ako njihova majka ima zdrav imunološki sustav. Kada mačić ima oko šest do osam tjedana starosti, vaš veterinar može početi primjenjivati seriju cjepiva u razmacima od tri ili četiri tjedna dok mačić ne navrši 16 tjedana starosti.
Za odrasle mačke: Odrasle mačke mogu se revakcinirati svake godine ili svake tri godine.
Koji su neki od rizika kod cijepljenja?
Imunizacije bi trebale blago stimulirati imunološki sustav životinje kako bi se stvorila zaštita od specifičnih zaraznih bolesti. Ova stimulacija može izazvati blage simptome, u rasponu od bolnosti na mjestu uboda do groznice i alergijskih reakcija.
Postoje i druge, puno manje uobičajene nuspojave poput tumora na mjestu injekcije i imunološke bolesti povezane s cijepljenjem. Međutim, važno je shvatiti da su cjepiva spasila nebrojene živote i da igraju vitalnu ulogu u borbi protiv zaraznih bolesti. Kao i kod svakog medicinskog postupka, postoji mala vjerojatnost nuspojava. U većini slučajeva, rizici su mnogo manji od rizika same bolesti. Ali važno je razgovarati sa svojim veterinarom o povijesti bolesti vašeg ljubimca prije nego što se cijepi.
Većina kućnih ljubimaca ne pokazuje loš učinak od cijepljenja. Reakcije na cjepivo mogu biti neznatne i kratkotrajne ili zahtijevaju hitnu njegu veterinara. Klinički znakovi uključuju:
Vrućica
Tromost
Gubitak apetita
Oticanje lica i/ili koprivnjača
Povraćanje
Proljev
Bol, oteklina, crvenilo, kraste ili gubitak kose oko mjesta uboda
Hromost
Kolaps
Teškoće u disanju
Napadaji
Tromost
Najbolje je zakazati pregled svog ljubimca tako da ga možete pratiti zbog nuspojava nakon primjene cjepiva. Ako sumnjate da vaš ljubimac ima reakciju na cjepivo, odmah nazovite svog veterinara.