Pasmine- Aljaški malamut
Updated: prije 20 sati
Foto: Canva
Aljaški malamut velik je, snažan sjeverni pas, izvorno uzgojen za vuču teških saonica na velike udaljenosti. Srodan je sibirskom haskiju, ali je od njega teži i snažniji. Prijateljski je raspoložen prema ljudima, rijetko laje i voli rad, ali je neovisan i treba mu puno kretanja i iskusan, dosljedan vlasnik.
Podrijetlo i genetika
Prvi psi stigli su u Ameriku prije oko 12.000 godina, ali ljudi sa psima naselili su Arktik tek s paleoeskimskim narodima prije oko 4500 godina, a zatim s narodom Thule prije oko 1000 godina; oba su došla iz Sibira. Malamute su uzgojili Inupijati iz plemena Malemiut u području Norton Sounda na Aljasci, po kojima je pasmina dobila ime.
Genetske studije svrstavaju malamuta među drevne pasmine, nastale prije modernih pasmina 19. stoljeća. Studija iz 2013. pokazala je da malamut ima istočnoazijsko podrijetlo.
Studija iz 2015. pokazala je da su malamut, sibirski haski i aljaški haski međusobno blisko srodni i povezani s čukotskim psima iz Sibira, a odvojeni od inuitskih pasa, kanadskog eskimskog psa i grenlandskog psa. Malamuti i sibirski haskiji zadržali su sibirsko podrijetlo i znatno su pridonijeli nastanku aljaškog haskija, kod kojeg se vidi i utjecaj europskih pasmina.
Gdje kupiti štenca aljaškog malamuta
Trenutačno nemamo provjerenih kontakata uzgajivača aljaškog malamuta u Hrvatskoj. Prije kupnje štenca uvijek pitaj za rodovnicu i zdravstvene testove roditelja, osobito na displaziju kuka i bolesti očiju.
Izgled
Prema standardu AKC poželjna visina ženki je 58 cm uz težinu oko 34 kg, a mužjaka 64 cm uz težinu oko 38 kg, iako se viđaju i teži i lakši psi. Razlika u veličini između mužjaka i ženki obično je izražena.
Malamut ima dvostruku dlaku. Poddlaka je masna i vunasta, debela do 5 cm, a pokrovna dlaka gruba i najduža na plećima. Uši su male u odnosu na glavu i stoje čvrsto uspravno kad je pas pozoran. Teži je i masivniji od sibirskog haskija: haski je uzgojen za brzinu, a malamut za snagu i izdržljivost, što i standard traži od uzgajivača.
Uobičajene boje su razne nijanse sive s bijelim, sable (zlatnosmeđa s tamnim vrhovima dlaka) s bijelim, crna s bijelim, tamnosmeđa s bijelim, crvena s bijelim te potpuno bijela. Bijela je obično na trbuhu, dijelovima nogu, šapama i licu, a česte su maska na licu, mrlja na čelu i ovratnik ili poluovratnik.
Oči su bademaste i različitih nijansi smeđe boje, a poželjnije su tamnije.
Građa malamuta je kompaktna, snažna i mišićava.
Rep je dobro obrastao dlakom i nosi se nad leđima kao perjanica. Kad spava u snijegu, malamut se sklupča i omota rep oko nosa i lica, štiteći se od hladnoće i vjetra. Uši su klinaste, male i postavljene na stranama glave, a njuška duboka i široka, blago se sužava prema nosu. Nos je crn, ali neki malamuti imaju tzv. snježni nos, koji zimi posvijetli i dobije ružičastu prugu.
🐾 Dan s malamutom Kretanje: barem dva sata dnevno: duge šetnje, planinarenje, vuča Njega: četkanje dvaput tjedno, u sezoni linjanja svaki dan Klima: voli hladnoću, ljeti mu treba hlad i kretanje u svitanje i sumrak Prehrana: dva obroka, količina prema aktivnosti; lako se udeblja |
Temperament
Malamuti se i danas koriste kao psi za saonice na rekreativnim izletima, za vuču tereta, skijoring, bikejoring i canicross, a mnogi se natječu u vuči tereta (weight pulling). Većina je ipak obiteljskih ljubimaca. U utrkama na duge staze sporiji su od manjih, bržih pasa, jer su uzgojeni da vuku teške terete sporijim tempom.
Malamut je stoljećima živio u surovim uvjetima i mnoge su mu osobine prilagođene preživljavanju. Neovisan je, snalažljiv i vrlo inteligentan, ali zna biti tvrdoglav.
Kao i druge sjeverne pasmine, malamut ima izražen lovački nagon, pa će potjerati manje životinje, primjerice zečeve, vjeverice i mačke, a ponekad i male pse. Može se naučiti živjeti s manjim ljubimcima, ali uz male životinje i malu djecu uvijek ga treba nadzirati.
Malamuti obožavaju ljude, zbog čega su omiljeni obiteljski psi, ali su loši čuvari, jer gotovo ne laju i svakome su prijatelji. U kući su mirni ako na otvorenom dobiju dovoljno kretanja. Zbog nježne naravi često sudjeluju i u terapijskim programima, primjerice posjetima bolesnicima.
Malamut rijetko laje, ali rado „razgovara”, ispuštajući zvukove nalik na „vu-vu”, a zna i zavijati poput vuka. Sibirski haski, koji mu je sličan, mnogo je glasniji.
Ako se dvoumiš između te dvije pasmine, pročitaj i naš vodič o pasmini sibirski haski (husky): haski je manji, lakši i brži, građen za brzu vožnju saonica, dok je malamut snažniji pas za vuču teških tereta. Obje pasmine trebaju puno kretanja, čvrstu ogradu i redovito četkanje u sezoni linjanja.
⚠️ Malamut nije za svakoga Malamut je snažan, neovisan i ima jak lovački nagon. Treba mu čvrsta ograda, puno kretanja i strpljiv, dosljedan odgoj od malih nogu. Bez posla brzo se dosađuje, a tada kopa i uništava. |
Zdravlje
Životni vijek aljaškog malamuta je obično 10 do 14 godina. U malom britanskom istraživanju iz 2004. medijan je bio 10,7 godina, a najčešći uzrok smrti bio je rak.
U istom istraživanju najčešći prijavljeni problemi bili su bolesti mišićno-koštanog sustava, osobito displazija kuka, te nasljedna mrena. Spominju se i epileptični napadaji, prirođene srčane mane, bolesti bubrega i kože.
Malamuti mogu imati i displaziju lakta, nasljednu polineuropatiju, kondrodisplaziju (patuljasti rast), hipoplaziju malog mozga i progresivnu atrofiju mrežnice. Kod sjevernih pasmina, osobito samojeda, sve je češća i šećerna bolest, koja se obično javlja u srednjoj dobi, od pete do sedme godine.
Neki malamuti slabije apsorbiraju cink, što može uzrokovati probleme s kožom i dlakom te slabiju otpornost na infekcije.
Hipotireoza, nedovoljan rad štitnjače, najčešći je hormonski poremećaj kod pasa, a česta je i kod sjevernih pasmina, uključujući malamuta.
Preporučena hrana za malamuta
Malamutu treba kvalitetna hrana za velike pasmine s glukozaminom i hondroitinom za zglobove, mesom na prvom mjestu te omega masnim kiselinama i cinkom za zdravu kožu i gustu dlaku. Naš izbor za odraslog malamuta:
 |
⭐ NAJPRODAVANIJA K-9 HRANA K9 Losos professional 20 kg Super premium hrana za odrasle pse: losos i lososovo ulje, meso na prvom mjestu. 30 % proteina, 16 % masti. Veliko pakiranje za velike pse. 54,00 € · Pogledaj u K-9 shopu |
 |
⭐ PREPORUKA ZA VELIKE PASMINE K-9 Professional Adult 20 kg Potpuno izbalansirana hrana za odrasle pse srednjih i velikih pasmina, od 1. godine života. Sadrži glukozamin i hondroitin za zdrave zglobove, a visokokvalitetni proteini su na prvom mjestu. 67,00 € · Pogledaj u K-9 shopu |
Povijest
Malamut je stoljećima bio radni pas Malemiuta: vukao je saonice, pomagao u lovu i živio uz ljude. Pomagao je i u lovu na krupnu divljač poput medvjeda, a tuljane je pronalazio njušeći njihove otvore za disanje u ledu. Suradnja ljudi i pasa omogućila je i jednima i drugima opstanak u surovim krajevima iza polarnog kruga.
Tijekom zlatne groznice na Klondikeu 1896. malamuti i drugi sjeverni psi postali su iznimno traženi među istraživačima i doseljenicima, pa su se često križali s uvezenim pasminama, bilo da bi se poboljšali, bilo da bi se nadoknadio manjak pravih malamuta.
AKC je pasminu priznao 1935., ponajviše zaslugom Eve B. Seeley. Tada je podrijetlo mnogih pasa bilo nepoznato, pa su se za uzgoj birali psi pravog tipa, a matična knjiga zatvorena je nakon nekoliko godina.
Gubici u Drugom svjetskom ratu gotovo su istrijebili pasminu: 1947. ostalo je samo tridesetak registriranih pasa, pa je matična knjiga ponovno otvorena. Robert J. Zoller tada je spojio linije M'Loot i Hinman-Irwin s odabranim psima linije Kotzebue i stvorio liniju Husky-Pak. Svi današnji malamuti potječu od tih ranih linija, zbog čega se psi i danas međusobno ponešto razlikuju.
Malamuti su pomagali admiralu Richardu Byrdu u ekspedicijama na Južni pol i rudarima u zlatnoj groznici, a u Drugom svjetskom ratu služili su kao psi za potragu i spašavanje na Grenlandu te za prijevoz tereta. Nikad nisu bili trkaći psi: vukli su teške terete i zalihe između sela i kampova, u zaprezi od najmanje četiri psa.
Godine 2010. aljaški malamut proglašen je službenim psom savezne države Aljaske.
Zanimljivost: pas i umjetna inteligencija
Godine 2018. istraživači Sveučilišta u Washingtonu postavili su senzore na šape, tijelo i rep aljaškog malamuta i bilježili njegovo kretanje. Podacima su trenirali sustav umjetne inteligencije koji je trebao predvidjeti ponašanje psa. Sustav je mogao predviđati samo kratko unaprijed, ali je naučio prepoznati po kojim površinama se može hodati.
Česta pitanja o aljaškom malamutu
Koliko je velik aljaški malamut?
Prema standardu AKC poželjna visina mužjaka je oko 64 cm uz težinu oko 38 kg, a ženki oko 58 cm uz težinu oko 34 kg.
Koja je razlika između malamuta i haskija?
Malamut je veći, teži i snažniji, uzgojen za vuču teških tereta, a sibirski haski je lakši i brži, uzgojen za brzinu. Malamut nosi rep nad leđima kao perjanicu, a plave oči kod njega standard ne dopušta.
Je li malamut dobar čuvar?
Nije. Gotovo ne laje i prijateljski je raspoložen prema svima, pa je bolji obiteljski pas nego čuvar.
Može li malamut živjeti u stanu?
Može, ako svaki dan dobije dovoljno kretanja, ali najbolje mu je u kući s ograđenim dvorištem.
Koliko dugo živi aljaški malamut?
Obično 10 do 14 godina.
Komentari